Share This Article
Zdrave masti imaju važnu ulogu u funkcionisanju organizma, uključujući stvaranje hormona, apsorpciju pojedinih vitamina i očuvanje zdravlja kože, mozga i srca. Godinama su masti bile na lošem glasu, pa su se proizvodi sa smanjenim sadržajem masti često smatrali zdravijim izborom. Danas znamo da je za zdravlje važno ne samo koliko masti unosimo već i koje vrste biramo.
Kako zdrave masti utiču na ženske hormone?
Masti imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju hormonskog sistema. Holesterol, na primer, predstavlja osnovnu sirovinu za stvaranje steroidnih hormona, među kojima su estrogen i progesteron. Organizam najveći deo potrebnog holesterola proizvodi sam, dok ga manjim delom unosimo hranom.
To, međutim, ne znači da će povećanje unosa masti automatski uspostaviti hormonsku ravnotežu, niti da uobičajena ishrana sa manje masti nužno dovodi do hormonskih poremećaja.
Važno je da ishrana bude raznovrsna i da obezbedi dovoljno energije, proteina, ugljenih hidrata i masti. Dugotrajno restriktivna ishrana i nedovoljan energetski unos mogu da utiču na menstrualni ciklus i reproduktivno zdravlje, zbog čega je važno izbegavati ekstremne režime ishrane.
Kako masti pomažu kod mršavljenja?
Masti mogu da doprinesu osećaju sitosti i učine obrok zasitnijim. Kada ih kombinujemo sa proteinima, povrćem i namirnicama bogatim vlaknima, lakše možemo da sastavimo obrok koji će nas duže držati sitim.
Ipak, važno je imati meru. Masti imaju više kalorija po gramu od proteina i ugljenih hidrata, pa ni one koje smatramo zdravim ne treba unositi bez ograničenja. Njihov uticaj na telesnu težinu zavisi od ukupnog energetskog unosa i kvaliteta celokupne ishrane.
Još jedna važna uloga masti jeste omogućavanje apsorpcije vitamina A, D, E i K, koji su rastvorljivi u mastima. Zato je njihovo prisustvo u obrocima važno za pravilno iskorišćavanje ovih nutrijenata.

Koje masti treba da se nađu na tvom tanjiru?
Nisu sve masti iste. U svakodnevnoj ishrani prednost bi trebalo dati nezasićenim mastima, dok unos zasićenih masti treba ograničiti, a industrijske trans-masti izbegavati koliko god je moguće.
Mononezasićene masti – podrška zdravlju srca
Mononezasićene masti mogu povoljno da utiču na nivo holesterola u krvi, naročito kada njima zamenimo namirnice bogate zasićenim mastima.
Dobri izvori su maslinovo ulje, avokado, masline, bademi, lešnici i drugi orašasti plodovi. Mogu se jednostavno uključiti u svakodnevnu ishranu – kao dodatak salatama, doručku ili glavnim obrocima.
Omega-3 masne kiseline – važne za mozak i srce
Omega-3 masne kiseline predstavljaju grupu polinezasićenih masti koje imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Posebno su značajne za zdravlje srca i mozga, a pojedine omega-3 masne kiseline učestvuju i u regulaciji zapaljenskih procesa.
Njihovi dobri izvori su masna riba, poput sardine, lososa i skuše, kao i orasi, laneno seme i čija semenke. Biljni izvori sadrže ALA, oblik omega-3 masne kiseline koji organizam samo delimično pretvara u druge oblike, pa je korisno da u ishrani budu zastupljeni različiti izvori.
Ne izbacuj masti iz ishrane – biraj ih pažljivo
Masti nisu neprijatelj zdravlja niti prepreka za održavanje telesne težine. One su važan deo uravnotežene ishrane, ali je njihov kvalitet podjednako važan kao i količina.
Umesto da ih izbacuješ iz obroka, biraj maslinovo ulje, orašaste plodove, semenke, avokado i ribu. Uz raznovrsnu ishranu i odgovarajuće porcije, ove namirnice mogu da budu deo svakodnevnog jelovnika koji podržava zdravlje, energiju i opšte blagostanje.


