Share This Article
Ako vam se ishrana uglavnom svodi na meso, mlečne proizvode, hleb, testeninu i povremenu salatu, moguće je da unosite mnogo manje vlakana nego što mislite. A kada se količina vlakana postepeno poveća, neke promene mogu se primetiti već u prvim nedeljama – od urednijeg varenja i dužeg osećaja sitosti do drugačijeg ritma pražnjenja creva.
Vlakna se nalaze u biljnim namirnicama i predstavljaju važan deo kvalitetne ishrane. WHO preporučuje da osobe starije od 10 godina unose najmanje 25 grama prirodno prisutnih vlakana dnevno. Ipak, nije potrebno da odmah počnete da računate svaki gram. Mnogo je korisnije da pogledate koliko se često na vašem tanjiru nalaze povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice.
Prva promena koju možete primetiti: varenje postaje urednije
Jedna od najvidljivijih posledica većeg unosa vlakana odnosi se upravo na probavu.
Kada u ishrani ima dovoljno vlakana, pražnjenje creva može postati redovnije i lakše. To je posebno značajno ako imate problem sa zatvorom, ali količinu vlakana ipak treba povećavati postepeno, jer ne reaguje svaki organizam na njih na isti način.
Zato nije neobično da osoba koja je ranije retko jela povrće, voće ili mahunarke primeti promenu kada ih uvede češće u ishranu.
Ali postoji jedna važna stvar: više vlakana ne znači da ih treba povećati preko noći.
Ako naglo povećate vlakna, stomak može prvo da se pobuni
Nadutost, gasovi i osećaj težine mogu se pojaviti kada se unos vlakana naglo poveća.
To ne znači da vlakna „ne prijaju“ ili da ih treba izbaciti. Crevima je potrebno vreme da se prilagode većoj količini, pa je mnogo praktičnije da se promene uvode postepeno. Dovoljan unos tečnosti takođe je važan, posebno kada povećavate količinu vlakana u ishrani.
Ako ste do sada jeli vrlo malo povrća i integralnih namirnica, nema potrebe da odjednom pređete na velike količine pasulja, sočiva, mekinja i sirovog povrća.
Počnite sa jednom promenom, pa postepeno dodajte druge.

Duže ćete biti siti posle obroka
Vlakna mogu doprineti osećaju sitosti, posebno kada su deo obroka koji sadrži i proteine i kvalitetne masti.
To je jedan od razloga zbog kojih obrok sa povrćem, mahunarkama ili integralnim žitaricama može biti zasitniji od obroka koji se uglavnom sastoji od rafinisanih ugljenih hidrata.
Na primer, nije isto pojesti samo pecivo ili napraviti obrok od integralnog hleba, jaja, povrća i jogurta. U drugom slučaju dobijate kombinaciju više različitih hranljivih materija, uključujući vlakna i proteine.
Zato povećanje vlakana nije trik za „gašenje apetita“, već deo kvalitetnijeg sastavljanja obroka.
Šećer u krvi može imati stabilniji odgovor
Vrsta vlakana takođe je važna.
Neka vlakna rastvaraju se u vodi i mogu usporiti varenje i apsorpciju određenih nutrijenata. Istraživanja pokazuju da različite vrste vlakana mogu imati različite efekte na metabolizam, uključujući odgovor glukoze i nivo holesterola.
Zbog toga nije isto da li vlakna unosimo kroz jabuku, ovsene pahuljice, sočivo, pasulj, povrće ili neku industrijski obogaćenu namirnicu.
Što je ishrana raznovrsnija, veća je verovatnoća da ćemo unositi različite vrste vlakana.
Creva dobijaju više hrane za korisne mikroorganizme
Vlakna nisu važna samo za pražnjenje creva.
Deo vlakana dospeva do debelog creva gde ga koriste mikroorganizmi crevne mikrobiote. Različite vrste vlakana mogu imati različite efekte na sastav i aktivnost mikroorganizama, zbog čega se danas sve više govori o raznovrsnosti biljnih namirnica, a ne samo o jednoj „najboljoj“ namirnici za creva.
Drugim rečima, cilj nije pronaći jednu namirnicu koja će „probuditi creva“, već redovno unositi različite izvore vlakana.
Posle nekoliko nedelja može se promeniti i način na koji gledate na obroke
Kada povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice postanu redovan deo ishrane, menjaju se i sami obroci.
Salata više nije samo dodatak uz glavno jelo. Ovsene pahuljice mogu postati deo doručka, sočivo osnova ručka, a voće i šaka orašastih plodova praktična užina.
WHO upravo raznovrsnu ishranu zasnovanu na povrću, voću, mahunarkama, orašastim plodovima i integralnim žitaricama navodi kao osnovu kvalitetne ishrane.
To je važnije od ideje da svakog dana morate pogoditi određenu količinu vlakana.

Gde ih najlakše pronaći?
Ako želite da povećate unos vlakana, ne morate kupovati posebne proizvode.
Dobri izvori su:
- ovsene i druge integralne žitarice
- integralni hleb i testenina
- pasulj, sočivo, leblebije i druge mahunarke
- jabuke, kruške, bobičasto voće i drugo voće
- brokoli, šargarepa, kupus, grašak i drugo povrće
- orašasti plodovi i semenke
Kod voća i povrća, raznovrsnost je važnija od traženja jedne namirnice sa najvećim sadržajem vlakana.
Koliko vlakana je dovoljno?
WHO preporučuje najmanje 25 grama prirodno prisutnih vlakana dnevno za osobe starije od 10 godina. Istraživanja koja su korišćena za WHO smernice pokazala su koristi već u rasponu od oko 25–29 grama dnevno, uz dodatne moguće koristi pri većem unosu, mada se dokazi razlikuju u zavisnosti od zdravstvenog ishoda.
Ipak, brojka ne treba da postane nova opsesija.
Ako danas jedete malo vlakana, mnogo je korisnije da postepeno pređete na više povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica nego da pokušate da preko noći dostignete određenu cifru.
Vlakna nisu čarobno rešenje za svaki problem sa varenjem
Veći unos vlakana može biti koristan deo zdrave ishrane, ali ne rešava automatski svaki digestivni problem.
Ako imate dugotrajnu nadutost, bolove u stomaku, uporan zatvor ili proliv, krv u stolici ili druge simptome koji se ponavljaju, nije dobro samo povećavati vlakna i čekati da problem prođe. Uzrok može biti različit i zahteva procenu zdravstvenog radnika.
Takođe, osobe sa određenim bolestima digestivnog sistema mogu imati individualne preporuke u vezi sa količinom i vrstom vlakana.
Najbolji način povećate unos vlakana nije komplikovan
Ne morate menjati ceo jelovnik.
Dodajte povrće uz ručak. Zamenite deo rafinisanih žitarica integralnim. Ubacite mahunarke nekoliko puta nedeljno. Birajte celo voće umesto soka. Dodajte šaku orašastih plodova ili semenki tamo gde se uklapaju u obrok.
I povećavajte količinu postepeno, uz dovoljan unos tečnosti.
Vlakna nisu trend niti dodatak koji treba da se uzima samo kada želimo da „popravimo probavu“. Ona su prirodan deo hrane i jedan od razloga zbog kojih se kvalitet ishrane ne meri samo kalorijama, proteinima ili količinom šećera.
Kada na tanjiru ima više raznovrsnih biljnih namirnica, organizam dobija mnogo više od samih vlakana.


