Share This Article
U toku života, svaka druga žena osetiće bol u grudima, napipaće čvorić u dojci, doživeti upalu cele ili dela dojke, ili će joj se pak pojaviti iscedak iako nije u drugom stanju, niti u periodu dojenja. Većina ovih promena su benigne, ali ih ni u kom slučaju ne treba zanemariti. Saznajte za koje sve promene dojke treba obratiti pažnju i na šta nam one zapravo ukazuju.
Bol u grudima
Može biti različitog porekla, od beznačajnih uzroka do vrlo ozbiljnih. Najčešće se javlja kod upala dojki, i tada je praćen i drugim simptomima. Takođe dosta žena ima predmenstrualne bolove u dojkama koji nastaju zbog hormonskog dejstva na tkivo dojke i pripreme za laktaciju. Ono što je dobro kod bola jeste što vas tera da idete kod lekara. Nažalost, kad je reč o raku dojke najčešće se radi o bezbolnim promenama.
Mastitis
Infekcija tkiva dojke zove se mastitis. Najčešći put nastanka upale je kroz bradavicu, ali može nastati i posle intervencija na dojkama, operacije, punkcije itd. Veoma često se javlja u toku dojenja, kad se neki od kanalića dojke začepe i naprave problem, ali se javlja i van perioda laktacije. Nekada mogu biti komplikovani zbog formiranja gnojnih kolekcija u dojkama – abscesima, ali u većini slučajeva, uz adekvatnu i dovoljno dugu antibiotsku terapiju, prolaze bez komplikacija. Abscesne kolekcije se leče dreniranjem gnojnih kolekcija.
Ciste na dojkama
Ciste su šupljine u tkivu dojke koje su ispunjene tečnošću koja može biti od serozne do krvave. Uzrok njihovog nastanka može biti različit, od začepljavanja kanalića do toga da tkivo dojke ima takvu građu kao „švajcarski sir”, gde postoje u tkivu dojke i displaznim pločama brojni otvori različitih veličina koji su ispunjeni tečnošću. Nekada žena navodi da joj je „preko noći nastala promena”. Tada se zaista najčešće radi o cisti.
Postoje pravila do koje veličine se ciste punktiraju, odnosno prazne špricem i iglom a kada su samo za ultrazvučno praćenje. Dakle, to zavisi od veličine ciste i od dubine na kojoj se nalaze, odnosno od veličine dojki. Sadržaj koji se dobije punkcijom važno je da se pošalje na bakteriološki i citološki pregled jer su neke ciste za operativno lečenje.
Proste male ciste se najčešće samo prate, ali neke koje su debelih zidova, a naročito one koje imaju promene, izraštaje na unutrašnjem zidu ciste – mogu u sebi imati i intracistični rak dojke.
Fibrocistične promene
Ove promene u dojkama su praktično normalno stanje, koje se svakog meseca dešava u tkivu dojke pod dejstvom hormona jajnika, a u cilju pripreme dojke za eventualnu trudnoću. Kada trudnoća izostane, dejstvo estrogena slabi i tkivo dojke „splašnjava“, da bi se sa sledećim menstrualnim ciklusom proces ponovio i tako sve dok ne nastane trudnoća ili dok žena ne uđe u menopauzu.
Tkivo dojke je sačinjeno od lobulusa – režnjića a oni od acinusa – žlezdanog tkiva, koje luči mleko i iz kanalića sprovode mleko do bradavice. Hormonski uticaj nije na svaki deo tkiva dojke isti, neki deo burnije reaguje na hormone i tada se prave takozvane displazne ploče, bolna zadebljanja u tkivu dojke koja mogu spontano da nestanu. Grublje displazne ploče se prate.
Hiperplazija
Postoji hiperplazija epitela kanalića dojke i epitela lobulusa. Ona može biti uvod u nastajanje raka dojke. To je takođe patohistološka dijagnoza i ne možemo je klinički, mamografski ili ultrazvučno otkriti. Ovim pregledima možemo otkriti indirektne znake koji nam ukazuju da određene promene u dojkama treba izvaditi i mikroskopski, patohistološki pregledati. Na taj način može se postaviti dijagnoza hiperplazije, to je znak da su promene otkrivene na vreme jer bi ona tokom godina mogla preći u malignitet.
Izraštaji na bradavici
Najčešće se radi o benignim izraštajima tipa papiloma koji mogu biti virusnog porekla, ali ne treba zaboraviti da postoji Pedžetov karcinom dojke koji zahvata bradavicu. Iz tog razloga svaka promena na bradavici, naročito u vidu ranice ili „egzema“ koji traje duže od mesec dana treba da bude pregledana od strane hirurga-onkologa.
Iscedak iz dojki
Razlog pojave iscetka iz dojke van perioda laktacije može biti raztličit, zavisno od toga da li je iscedak jednostran ili obostran, kao i od toga kakvog je izgleda: serozan, gnojav ili krvav. Iscedak može biti uzrokovan lokalnim faktorima – iz same dojke ili nekim drugim oboljenjima. Zbog toga je važno da se žena pregleda, kao i da se urade citološki i bakteriološki brisevi.
Fibroadenom
Predstavlja dobroćudnu promenu u dojci. Uzrok nastanka fibroadenoma nije potpuno poznat. Rast nekih može biti stimulisan estrogenim hormonima. Kod nekih žena i u nekim porodicama primećeno je da postoji sklonost ka nastajanju benignih tumora u dojkama.
Žena sama može da otkrije promenu koja se pod kožom napipa kao „kliker koji beži”, nekad se oni vide tek na ultrazvučnom pregledu. U svakom slučaju, ukoliko se ovakva promena primeti, potrebno je ispitivanje a odluka o tome da li se neka promena operiše ili ne – donosi se na osnovu protokola za lečenje bolesti dojke.
Promene koje ukazuju na malignitet
Rak dojke može nastati i nevezano za bilo koje od navedenih oboljenja. Takođe niko od nas – muškaraca i žena ne može biti siguran da neće oboleti od raka dojke. Češći je kod žena, kod starijih u odnosu na mlađe, postoji i nasledni rak dojke, ali samo u 5-10% slučajeva.
Onaj ko je jednom imao rak dojke, ima veću mogućnost da ga dobije na drugoj dojci. Uzimanje hormonske substitucione terapije i kontraceptiva duže od pet godina takođe predstavlja faktor rizika za nastajanje raka dojke, kao i gojaznost.
Tekst: Maja Pavlica
Foto: www.pexels.com

