Share This Article
Kraći dani, manje sunčeve svetlosti, hladnija jutra i povratak u ustaljenu rutinu mogu da promene način na koji se osećamo. Nije neobično da sa dolaskom jeseni primetimo da imamo manje energije, da nam se više spava ili da nam aktivnosti koje su nam tokom leta prijale odjednom deluju kao obaveza. Tada se često pitamo kako sprečiti jesenju depresiju.
Kod nekih ljudi promena godišnjeg doba može biti povezana sa sezonskim afektivnim poremećajem, oblikom depresije koji se ponavlja u određenom periodu godine. Simptomi mogu da uključuju izraženu tugu, gubitak interesovanja, promene sna i apetita, umor, teškoće sa koncentracijom i osećaj bezvoljnosti. Dobra vest je da određene navike mogu pomoći da prelazak u jesen bude lakši, posebno ako znate da vam se raspoloženje tokom ovog perioda godine redovno menja.
Ne čekajte da nestane dnevna svetlost
Jedna od najjednostavnijih navika jeste da vreme provedeno napolju ne ostane rezervisano samo za vikend. Čak i kada je oblačno, izlazak tokom dana može biti koristan način da napravimo pauzu od zatvorenog prostora i budemo izloženi prirodnom dnevnom svetlu.
Ako možete, jutarnju kafu popijte na terasi, prošetajte pre početka radnog dana ili deo puta do posla pređite peške. Nije potrebno da pravite veliku promenu rutine. Važno je da dnevna svetlost postane deo svakodnevice.
Kretanje neka ostane u rasporedu
Kada je napolju hladno i rano se smrkava, lako je odustati od aktivnosti. Međutim, redovno fizičko kretanje povezano je sa boljim raspoloženjem i može biti važan deo brige o mentalnom zdravlju. To ne mora da znači intenzivan trening. Brza šetnja, vožnja bicikla, pilates, ples ili trening kod kuće mogu biti sasvim dovoljan razlog da ustanemo sa stolice i pokrenemo telo.
Još jedna dobra strategija kako sprečiti jesenju depresiju jeste da ne čekate da vam se vežba radi. Ako fizičku aktivnost posmatrate kao deo rutine, a ne kao nešto što ćete uraditi samo kada imate dovoljno energije, biće lakše da ostanete dosledni.
Ne menjajte ritam spavanja čim stigne jesen
Kada se smrači ranije, prirodno je da poželimo da legnemo ranije. Problem nastaje kada se ceo ritam spavanja značajno promeni ili kada vikendom pokušavamo da nadoknadimo san dugim spavanjem. Pokušajte da vreme odlaska na spavanje i buđenja bude približno isto svakog dana. Pred spavanje smanjite količinu stimulacije, prigušite svetla i napravite rutinu koja telu šalje signal da je vreme za odmor.
Dobar san nije zamena za lečenje depresije, ali jeste važan deo mentalnog zdravlja i svakodnevnog funkcionisanja.
Kako sprečiti jesenju depresiju i nastaviti sa društvenim životom?
Jedna od zamki jeseni jeste postepeno povlačenje iz društvenog života. Prvo otkažemo jednu kafu jer pada kiša, zatim jednu šetnju jer je hladno, a onda shvatimo da dane uglavnom provodimo između posla i kuće. Zato vredi unapred planirati male susrete sa ljudima koji vam prijaju. To može biti večera, odlazak u bioskop, vikend šetnja ili samo pola sata razgovora uz kafu. Društveni kontakt ne mora da bude intenzivan da bi imao smisla.

Napravite nešto čemu ćete se radovati
Ako leto doživljavamo kao sezonu putovanja, druženja i spontanosti, jesen lako može da deluje kao period u kojem se samo vraćamo obavezama. Zato je korisno namerno ubaciti male prijatne rituale u svakodnevicu. Nova knjiga, odlazak na izložbu, čas koji ste dugo želeli da probate, kuvanje omiljenog jela, nedeljni odlazak u bioskop ili jednostavno veče bez telefona mogu da naprave osećaj iščekivanja. Mentalno zdravlje nije samo izbegavanje stresa. Važan deo je i prostor za zadovoljstvo, odmor i aktivnosti koje nam imaju smisla.
Obratite pažnju na alkohol i “comfort” hranu
Kada smo umorni ili neraspoloženi, lako je posegnuti za hranom ili pićem kao načinom da se trenutno osećamo bolje. Povremeno uživanje nije problem, ali ako primetite da vam alkohol, slatkiši ili prejedanje postaju glavni način regulisanja emocija, vredi zastati i razmisliti šta vam je zapravo potrebno.
Redovni obroci, dovoljno tečnosti i raznovrsna ishrana mogu pomoći da energija tokom dana bude stabilnija. Nijedna namirnica ili suplement, međutim, ne može da spreči ili izleči depresiju.
Kako sprečiti jesenju depresiju mnogo pre promene godišnjeg doba?
Ako ste prethodnih godina primećivali sličan obrazac, nemojte čekati da simptomi postanu intenzivni. Obratite pažnju na promene raspoloženja već sa početkom jeseni i pokušajte da zadržite rutine koje vam inače prijaju.
Kod osoba koje imaju ponavljajući sezonski obrazac lekar ili stručnjak za mentalno zdravlje može preporučiti odgovarajući oblik terapije. Za neke ljude koristi se i terapija jakim svetlom, ali ona nije za svakoga i najbolje je da se primenjuje uz stručni savet, naročito kod određenih zdravstvenih stanja ili terapija.
Kada jesenje neraspoloženje više nije samo neraspoloženje?
Važno je da ne pripisujemo svaku promenu raspoloženja jeseni. Ako tuga, bezvoljnost ili gubitak interesovanja traju, značajno utiču na posao, odnose i svakodnevni život ili se javljaju izražene promene sna i apetita, teškoće sa koncentracijom i osećaj bezvrednosti, razgovor sa psihologom, psihijatrom ili lekarom može biti važan sledeći korak.
A ako se pojave misli o samopovređivanju ili samoubistvu, potrebno je odmah potražiti stručnu pomoć i ne ostajati sam sa tim mislima.
Jesen ne mora da bude sezona u kojoj se samo „izdržava“ do proleća. Nekoliko stabilnih rutina, više dnevnog svetla, kretanje, kvalitetan san, ljudi koji nam prijaju i aktivnosti kojima se radujemo mogu pomoći da prelazak u hladniji deo godine bude mnogo nežniji. A kada promene raspoloženja postanu ozbiljne, traženje pomoći nije preterivanje, već deo brige o sebi.
Foto: Pexels.com

